Prosječna neto plaća u Hrvatskoj manja nego u prethodnom kvartalu

Prema podacima servisa MojaPlaća, u drugom kvartalu 2018. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.583 kune, što je nešto manje nego u prethodnom kvartalu (5.596 kuna). U odnosu na isto razdoblje 2017. godine prosječna neto plaća je 1% viša.

Pribroje li se neto plaći bonusi, visina prosječne mjesečne plaće iznosi 5.834 kuna, isto kao u prethodnom kvartalu.

Osim kategorije top managementa, gdje je plaća u prosjeku 126% viša od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (83% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+40%) i ljudskih potencijala (+31%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-39%), tekstilnoj i kožnoj industriji (-38%) u uslužnim djelatnostima (-32%). U Turizmu i ugostiteljstvu radnici u prosjeku imaju 16% nižu plaću od prosječne.

U automobilskoj industriji plaće su porasle za 11% u odnosu na II. kvartal 2017.

Muškarci imaju 12% više plaće od žena

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 12% višu plaću od žena te su u prosjeku zarađivali 5.913 kuna, dok su žene u prosjeku zarađivale 5.276 kuna. Ova razlika ostala je ista u odnosu na prethodni kvartal.

Za srednju stručnu spremu plaća je 16% viša od prosječne

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 48% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom te 25% višu plaću od prosječne. Magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 59% u odnosu na prosječnu plaću. Ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju 16% nižu plaću od prosječne, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 59% višu plaću od prosjeka. Viša stručna sprema povećava plaću za 7% u odnosu na prosjek te 28% u odnosu na srednju stručnu spremu.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu te one s više od 1000 zaposlenih

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 11% više od prosjeka te iznose 6.196 kune. Plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su 5% manje od prosjeka (5.314 kune). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu jednaka je prosjeku (5.583 kuna). Plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% su veće od prosjeka.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% niža od prosjeka te iznosi 4.881 kuna. U tvrtkama do 19 zaposlenika plaća je 3% niža od prosjeka (5.398 kuna). Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.670 kuna (2% više od prosjeka). Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1000 zaposlenika te iznosi 5.860 kuna (5% više od prosjeka).

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj (-20%), Virovitičko-podravskoj (-17%) te Požeško-slavonskoj županiji (-15%). Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (14% iznad prosjeka) te iznosi 6.349 kune. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće jednake prosjeku.

Najčešća beneficija je naknada putnih troškova

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (38%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (27%), a omogućen parking (u potpunosti ili djelomično subvencioniran) njih 19%. Bonus za obljetnice provedene u tvrtki (npr. nakon 10 godina rada) ima 18% ispitanika, a besplatno piće njih 18%. Četvrtina ispitanika (27%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

Plaćeni dodatni dani godišnjeg odmora jedna su od najprivlačnijih beneficija

Neke tvrtke spremne su, povrh plaćenog godišnjeg odmora, zaposlenicima osigurati dodatne slobodne dane, a upravo je to jedna od najprivlačnijih beneficija, otkriva međunarodno Paylab* istraživanje, prema kojem većina poslodavaca zaposlenicima nudi od 1 do 5 dodatnih slobodnih dana.

Očekivano, ova se beneficija više cijeni u zemljama gdje zaposlenici imaju manje dana godišnjeg odmora na raspolaganju, a riječ je u praksi koja je najuobičajenija je u Češkoj, gdje dodatne dane na raspolaganju ima čak 33 posto zaposlenika. U Hrvatskoj, pravo na dodatne dane, povrh plaćenog godišnjeg odmora, ima tek 3,7 posto zaposlenika.

Zaposlenici u Europi u prosjeku imaju na raspolaganju 20 dana plaćenog godišnjeg odmora. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u Velikoj Britaniji (28 dana). Slijede Austrija, Danska, Finska, Francuska, Luksemburg i Švedska (25 dana). Dodatni slobodni dani temeljem državnih praznika i blagdana u najvećoj mjeri idu na ruku zaposlenicima u Slovačkoj (dodatnih 15 dana), Malti i Španjolskoj (14 dana), Češkoj, Austriji i Hrvatskoj (13 dana).