Hrvatska protiv povećanja stope nacionalnog sufinanciranja EU projekata

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac, održala je sastanak s Vittoriom Alliata di Villafranca, direktoricom u Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije te Brankom Baričevićem, voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, na kojem se raspravljalo o prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije i prijedlogu zakonodavnog paketa za Kohezijsku politiku te o ključnim pitanjima koji se odnose na Hrvatsku.

Sukladno novom zakonodavnom prijedlogu za Kohezijsku politiku, Hrvatska se ne slaže s predloženim povećanjem nacionalnih stopa sufinanciranja s dosadašnjih 15% na 30%. Predloženo povećanje neće pridonijeti dodanoj vrijednosti Kohezijske politike, dok će u isto vrijeme predstavljati financijsko opterećenje za korisnike i državni proračun.

Ministrica Žalac istaknula je kako se Hrvatska protivi smanjenju godišnjeg pred financiranja programa koje prema novom prijedlogu iznosi 0,5% godišnje. Trenutni iznos od 2%-3% pred financiranja pruža značajne pogodnosti za korisnike na početku provedbe projekata, pogotovo u slučaju manje razvijenih regija. Također, na sastanku s predstavnicima Europske Komisije, posebno je istaknuta važnost zadržavanja postojećeg razdoblja za apsorpciju jer se smanjenjem istog neće poboljšati proračunska disciplina niti pridonijeti kvaliteti provedbe, posebice kada je riječ o složenijim projektima.

“Republika Hrvatska po prvi puta ravnopravno sudjeluje u procesu pregovora o novom zakonodavnom paketu za kohezijsku politiku kao i Višegodišnjem financijskom okviru. Sada je ključno fokusirati se na iduće programsko razdoblje i kvalitetnim planiranjem identificirati stvarne potrebe na terenu, uspostaviti učinkovit sustav te sukladno tome pripremiti operativne programe. Pozdravljamo napore koje Europska komisija ulaže u pojednostavljenje pravila i usklađivanje, ali ne možemo podržati prijedlog smanjenja stopa sufinanciranja od strane EU kao ni skraćivanje razdoblja za apsorpciju“, istaknula je tijekom sastanka ministrica Žalac.

Kako bismo se spremno pristupilo novom financijskom razdoblju, Hrvatska je započela s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine koja će, smatraju u Ministarstvu, osigurati osnovu za planiranje proračuna kao i temelj za programiranje korištenja EU fondova i drugih financijskih sredstava, koji će biti dostupni za Hrvatsku u razdoblju nakon 2020. godine. Izradom ovog dokumenta Hrvatska će po prvi puta od stjecanja neovisnosti imati jedinstveni strateški akt na najvišoj razini, temeljen na principima strateškog planiranja.

PRess vizuali