EKSKLUZIVNO Michael Isikoff: ‘Ruski rulet’ – što je Putin imao s izborom Donalda Trumpa?

Ekskluzivno za Nezavisni.hr: Michael Isikoff (1952), američki je istraživački novinar koji trenutno radi kao glavni istraživački korespodent na Yahoo News-u. Od 2010. do 2014. godine, bio je nacionalni istraživački korespodent za NBC News. Radio je 1994. i za prestižni američki Newsweek.

Napisali ste knjigu: ‘Ruski rulet: Priča iznutra o Putinovom ratu protiv Amerike i izboru Donalda Trumpa‘. Molim da navedete Vaš ključni argument oko ruske intervencije u američke predsjedničke izbore 2016. godine?

Sama knjiga nije argument. To je rad istraživačkog novinarstva koje nastoji iznijeti s vrlo preciznim detaljima i svježim izvještavanjem priču o ruskom napadu na američku demokraciju 2016.; kako je do toga došlo, tko je stajao iza toga, kako se sa time nosila američka vlada i poveznice između raznih ruskih glumaca i njihovih veza sa Trumpovom kampanjom i samim Trumpom. Kako su primijetili mnogi kritičari, knjiga za sada ne baca novo svijetlo na ništa od toga, ali stavlja sve sankcije i postupke uključujući i one Hillary Clinton i Baracka Obame kao i Donalda Trumpa – pod mikroskop.

Od kada je Donald Trump prema Vašem mišljenju imao poveznicu sa Vladimirom Putinom?

‘Poveznica’ je prije svega bila, barem inicijalno u Trumpovoj glavi puno prije nego u realnosti. Kako smo izvještavali u knjizi, Trump je očajnički htio upoznati Putina kada je letio u Moskvu na natjecanje za Miss Universe u studenom 2013., ali Putin tada nije mogao. Trump je nastavio govoriti ljudima da ima ‘vezu’ s Putinom, no ustvari oni nisu nikada razgovarali prije nego što je Trump postao novoizabrani predsjednik. Trumpov interes je bio u dobivanju Putinovog blagoslova za njegove razne pokušaje sklapanja poslovnih aranžmana u Moskvi, posebice za izgradnju Trumpovog tornja u ruskoj prijestolnici.

Znači, Putinov je plan bio da u ovome razdoblju, nazovimo ga ‘hladnim ratom’, hakira američke predsjedničke izbore kako bi zadobio predsjednika koji će se uglavnom pokoravati njegovim naredbama? Mislim, shvaćate kako ovo zvuči?

Nisam siguran, mi svakako ne pišemo da je Putinov plan bio da se uplete u američke izbore kako bi zadobio predsjednika koji će ‘se pokoravati njegovim naredbama’. Početna motivacija bila je zatresti američki politički poredak, podcijeniti američku demokraciju te prikazati američke slabosti, licemjerje i frikcije – što je ista stvar koju je Kremlj učinio kako bi zatresao europski politički poredak. Kao dio toga, Rusi su svakako tražili način da oslabe Hillary Clinton, već pretpostavljajući kako će ona osvojiti izbore. Shvatili su da što god da učine i diskreditiraju je to će biti njihova prednost ukoliko postane predsjednica. U nekom trenutku, ipak, shvatili su da bi Trump mogao pobijediti, a on bi bio puno pomirljiviji partner.

Koje su šanse za smjenu Donalda Trumpa?

To je vrlo teško za reći. Očito, mnogo će toga ovisiti o Muellerovim otkrićima na kraju istrage, kao i o nadolazećim izborima za Kongres u studenom. Ukoliko Demokrati preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom u Kongresu, postoji realna mogućnost – tada će se stvarati užasan pritisak za smjenu predsjednika. No, naposljetku jedino Senat to može učiniti i to bi zahtijevalo dvije trećine od 100 članova za provedbu – što je visoka ljestvica.

Kakva su Vaša predviđanja i razmišljanja o nadolazećim predizborima u SAD-u?

Mnogo se energije trenutno vrti oko Demokratskih progresivaca – svjedočili smo upravo iznenađujućoj pobjedi 28-ogodišnje Alexandre Ocasio Cortez, ona je demokratski socijalist, na kongresnim predizborima u New Yorku proteklog tjedna. No, mnogo se toga može promijeniti, a aspekt borbe koja se vodi na Vrhovnom sudu može zapaliti republikansku bazu. Trenutačno, Demokrati govore kako su ‘oprezno optimistični’, preuzet će natrag kontrolu nad Donjim domom Kongresa. Što će biti loša vijest za Trumpa. Čak da ga i ne smijene, Demokrati će u Donjem domu imati moć poziva (subpoene) i to će nemilosrdno koristiti kako bi istraživali Trumpovu administraciju.

Vi ste mnogo pisali i o američkoj borbi protiv terorizma. Objasnite nam kakvi su odnosi između Amerike i Saudijske Arabije. Ako se Amerika istinski zalaže za borbu protiv terora, onda zašto podržava gotovo ‘feudalnu’ vehabijsku državu? Osim, naravno zbog naftnih interesa, što je jasno?

I zbog toga što je Saudijska Arabija neprijatelj Irana, puno goreg američkog neprijatelja i njegovog saveznika Izraela trenutno. Nafta se računa, ali mnogo manje nego u prošlosti.

Što se u Americi promijenilo dolaskom Trumpa na vlast? Koje su dobre strane?

Očito, to ovisi odakle dolazite. Njegovi glasači usredotočeni su na smanjenje poreza i na ozdravljenje američke ekonomije. Svi ostali – uključujući i mnoge tradicionalne republikance – zgroženi su devastacijom američke kulture, ljutnje, čestim retoričkim ispadima ispunjenim mržnjom od strane predsjednika i njegovih glasača, te zbog napada na vladavinu prava…

Vaš komentar sumita SAD-Sjeverna Koreja?

Bolje je održati sumit nego imati ozbiljne prijetnje nuklearnim ratom – no moramo kazati da, ako su predstavnici Sjeverne Koreje doista ozbiljni u tome da se riješe nuklearnog programa, to je daleko od toga da je ovdje sve jasno.

Što se trenutačno događa sa razdvajanjem djece od roditelja kod američke granice?

Bijesna i jaka javna reakcija prisilila je Trumpovu administraciju da se povuku.

Kako Vam u budućnosti izgleda slobodna trgovina i ekonomska budućnost između SAD-a i Europske unije?

Nepredvidljivo. Trumpove tarife bi mogle izazvati cijelu skalu trgovinskog rata, ali na kraju dana, ako to počne štetiti njegovim vlastitim partnerima, posebno na farmama Srednjega zapada, mogao bi ponovno biti prinuđen na povlačenje.

Razgovor vodio: Ivan Popović