Njemačka je uvjerljivo ‘obećana zemlja’ za Hrvate

Zbog čega Hrvati odlaze u inozemstvo? Koji su njihovi motivi te što o razlozima iseljavanja misle oni koji (još uvijek) žive u Hrvatskoj, MojPosao otkriva u velikom istraživanju, provedenom na gotovo 1300 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 43% ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu (dalje u tekstu: ispitanici izvan Hrvatske), te njih 57% koji to iskustvo nemaju (u tekstu: ispitanici iz Hrvatske).

Njemačka uvjerljivo ‘obećana zemlja’ za Hrvate

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48%), koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.

Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih 50% u Irskoj).

Polovica ispitanika izvan Hrvatske (48%) boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih 37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13% ispitanih je trajno preselilo. Čak 50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do godinu dana.

Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega 7% ispitanika iz Hrvatske.

Bolji standard i svjetonazor glavni razlozi odlaska u inozemstvo

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci. Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod ‘nešto drugo’ ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika.

Prihvaćaju li iseljenici poslove koje se srame raditi u Hrvatskoj?

Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).

Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).

Obitelj i prijatelji glavni razlog povratka iz inozemstva ili ostanka u Hrvatskoj

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%). Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%).

Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje (59% s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske).

Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da ‘nema benefita’ (34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%). I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.

Demografija

U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).

Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).

Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje. Ispitanici iz obje skupine u najvećoj mjeri imaju obitelj (s djecom).

Naslovna: Pixabay