Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike su nevidljivi na hrvatskom tržištu rada

Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike nakon završetka studija na Medicinskom fakultetu u Osijeku uskraćeni su za stručno osposobljavanje, a time i dobivanje licence potrebne za rad.

Naime, njihova kvalifikacija magistra stečena prema europskim kriterijima nije priznata u Hrvatskoj. Stoga su ovi mladi ljudi vrhunskoga znanja prisiljeni svoju egzistenciju ostvarivati u drugim zemljama Europske unije, gdje je njihova struka cijenjena i tražena.

Kako bi se upozorila javnost na neriješen problem magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u subotu, 9. lipnja, u zagrebačkom Hotelu Academia održan je okrugli stol “Nevidljivi doma, priznati u Europi! Medicinsko-laboratorijska djelatnost u Hrvatskoj”. Okrugli stol je održan u sklopu 4. Kongresa strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika s međunarodnim sudjelovanjem.

Na okruglom stolu sudjelovali su Jure Mirat, dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku, Jasna Matić, predsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljica stručnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost, Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, Zdravko Batarilo, voditelj Službe za zdravstvene ustanove i ljudske resurse Medicinskog fakulteta, Barbi Svetec iz Odjela za hrvatski kvalifikacijski okvir Ministarstva znanosti i obrazovanja, Petra Medač, studentica, Marie Culliton, predsjednica EPBS-a (European Association Professions in Biomedical Science) i Fernando Mendes, tajnik EPBS-a.

Predstavnici struke apelirali su na nadležne institucije da usklade hrvatske zakone sa zakonima EU i omoguće mladim ljudima da žive i rade u Hrvatskoj te tako građanima pružaju najbolju zdravstvenu uslugu. Poručili su, ako se ne ostvare prava ovih mladih ljudi u Hrvatskoj, pravda će se potražiti na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Istaknuto je kako su Ministarstvu zdravstva odavno upućeni prijedlozi dopune i izmjene zakona koji bi konačno riješio problem, ali za sada još uvijek sve stoji.

Izaslanik Ministarstva zdravstva, Zdravko Batarilo je rekako kako je Ministarstvo poslalo anketni list na sve laboratorije u Hrvatskoj i krenulo se temeljno rješavati problem. Dodao je kako se ide na potrebe, a onda na osiguranje financijskih sredstava. Naglasio je kada Ministarstvo dobije kompletnu sliku potreba ići će se na rješavanje problema, ali se ne zna kada će se on riješiti.

“Medicinsko-laboratorijska djelatnost je izuzetno važna u zdravstvenom sustavu, od posebnog značaja. Radimo analize, tehnološke postupke, radimo u dijagnostičkom timu s liječnicima i medicinskim biokemičarima. No, najčešće smo nevidljivi u Hrvatskoj, ali smo prepoznati u Europi. Zbog te nevidljivosti problem je i neprepoznatljivosti u zakonu. Naime, što se tiče naše razine obrazovanja prije zakona o djelatnostima 2009. godine, prepoznata je razina srednja stručna i stručni prvostupnik. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju obvezali smo se Direktivom 20536 da postoji takozvana napredna razina, odnosno magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji sada u zakonu nisu prepoznatljivi, pa onda nisu prepoznatljivi niti na tržištu rada, te se ne zapošljavaju u Hrvatskoj“, pojasnila je za portal Nezavisni.hr, Jasna Matić.

Naglasila je da unatoč naporima Hrvatske komore zdravstvenih radnika zakonski akti nisu usklađeni, a jedino Ministarstvu zdravstva može riješiti ovaj problem.

“Iskreno ne znam da li će se riješiti problem magistra medicinske-laboratorijske dijagnostike, bila sam u radnoj skupini za izradu nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nastojali smo da u to uđu i druge struke koje imaju sveučilišnu razinu obrazovanja. Na svim sastancima postoji distanca i naknadno ispitivanje tržišta rada da li ti ljudi trebaju ili ne trebaju Hrvatskoj, a trebaju državama Europe“, istaknula je Matić.

Studentica prve godine diplomskog studija medicinsko-laboratorijska dijagnostika, Petra Medač, rekla je kako svoju budućnost vidi u struci za koju se obrazuje, te je zato upisala taj studij. Prvenstveno želi raditi u Hrvatskoj. Međutim ako to neće biti moguće posao u svojoj struci potražit će u inozemstvu. Naglasila je kako neke njezine kolege rade kao prvostupnici i dalje studiraju, a neki ne rade i čekaju da dobiju priliku za pripravnički staž, dok su neki otišli raditi u struci u druge zemlje Europske unije ili dalje, a najčešće u SAD.

“U obrazovanju nemamo nikakvih problema, obrazovanje je vrhunsko, prema načelima Europske unije, prema kurikulumu europskih organizacija za laboratorijsku medicinu. Problem je u prepoznavanju djelatnika na tržištu rada. U cijeloj Europi nemamo problem s pristupom tržištu rada, prilično smo traženi. Iako prvostupnici u Hrvatskoj postoje niz godina, nezaobilazni su u zdravstvenom obrazovanju i sada kad su dobili priliku da nastave svoje obrazovanje, da poboljšaju svoje znanje i vještine Hrvatska ih koči“, naglasila je studentica.

Dodala je kako postoji veliki potencijal za primjenu stečenog znanja na studiju magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Hrvatskoj i da će to koristiti čitavom zdravstvenom sustavu jer je novi pristup da se medicina temelji na dokazima, a za to je osnovno kvalitetan laboratorijski nalaz.

Mladi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike iz Zagreba, Marko Dorotić, krajem lipnja odlazi u Dublin, gdje ga čeka posao u struci.

“Postao sam i počasni član njihove Akademije. U Irskoj očekujem dobru radnu atmosferu, finoću i pristojnost koja ovdje nedostaje U Hrvatskoj je monopol nad laboratorijskom dijagnostikom, medicinski biokemičari su uzeli veliki dio kolača što je protuustavno, protuzakonito, nitko nema sluha za riješavanje ovog problema. Jedino će se problem riješiti kad svi odu u Irsku, Norvešku ili drugdje. U Hrvatskoj se ne cijeni znanje, iskustvo, nego se gleda da li ste član ove ili one stranke. No, drago mi je da sam se izborio za sebe“, istaknuo je ponosno Dorotić.