Obilježeno 30 godina projekta ‘Zdravi grad’ u Republici Hrvatskoj

Školi narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’ u utorak, 22. svibnja, svečano je obilježeno 30 godina djelovanja projekta Zdravi grad u Republici Hrvatskoj, kojim se želi osnažiti interes za koncept zdravlja na području cijele Europe.

Svečanosti su nazočili predstavnici gradova i županija, članovi Hrvatske mreže zdravih gradova te predstavnici resornig ministarstava, institucija i nevladinih udruga.

U pozdravnom govoru ravnateljica Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, Mirjana Kujundžić Tiljak, izražila je zadovoljstvo što Suportivni centar Mreže hrvatskih zdravih gradova djeluje pri Školi od 1987. godine, kada se grad Zagreb, kao jedanaesti europski grad, pridružio projektu Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije.

“Već tri desetljeća dugi ‘brak’ između javnozdravstvene teorije i prakse postiže uvjerljive rezultate. Akademskoj zajednici pruža mogućnost da uđe u realni svijet potreba i mogućnosti te posredstvom lokalne samouprave građanima pruži podršku u postizanju boljeg zdravlja“, rekla je ravnateljica Kujundžić-Tiljak.

Pomoćnica ministra zdravstva Ružica Palić Kramarić je rekla kako je Mreža zdravih gradova povezala gradove i županije s ciljem bolje međusobne suradnje, lakše razmjene iskustva, spoznaja, ideja, aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoći.

“Mreža zdravih gradova je polučila mnoge izuzetne rezultate, kao što je podizanje svijesti građana, ali i lokalne zajednice o vlastitom zdravlju kao najvećoj vrijednosti čovjeka, provođenje Strategije zdravlja do 2000 godine“, rekla je pomoćnica ministra zdravstva.

Nacionalna koodinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova, Selma Šogorić, dala je prikaz aktivnosti koje su omogućile stvaranje gradova po mjeri čovjeka.

Na svečanosti su predstavnici Istarske županije predstavili primjer suradnje struke, politike i uprave na projektu cjelovite prevencije kardiovaskularnih bolesti (LYH), predstavnici grada Dubrovnika primjer suradnje politike, uprave, ustanova i nevladinih udruga na razvoju i implementaciji strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, predstavnici grada Zagreba projekt Gradski vrtovi, predstavnici grada Vinkovaca primjer umrežavanja uprave i struke zdravog urbanog okruženja, predstavnici grada Rijeke primjer suradnje uprave i struke u razvoju i implementaciji Politike zdravog starenja Grada Rijeke, a predstavnici Poreča primjer suradnje politike, uprave i struke na unaprjeđenju kvalitetnijeg života jedno-roditeljskih obitelji.

Ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad Poreč- Parenzo, Nataša Basanić Čus, rekla je kako se grad Poreč među prvima uključio u Hrvatsku mrežu zdravih gradova i projekt Zdravi grad razvija već 25 godina.

“Tijekom godina smo nastojali da se projekt počne doživljavati i na neki način implementira u sve gradske odluke, odluke jedinice lokalne samouprave. Razvili smo čitavi niz lokalnih nad standarda iz lepeze zaštite mentalnog zdravlja, iz područja ekologije i zdravlja. Što se tiče ekologije kroz projekt Zdravi grad osigurali smo više površina za zdrave životne izbore. U Poreču se godinama grade biciklističke staze, uređuju se šetnjice, svaka plaža je uređena tako da je pristupačna ranjivim skupinama, invalidima, majkama s malom djecom i starijim osobama. Na području mentalnog zdravlja smo jedini grad koji je razvio gradsko psihološko savjetovalište za sve probleme psihološke prirode, ne radi se samo o mentalnim bolestima, nego i o raznim životnim krizama“, istaknula je Basanić Čus.

Osvrnula se i na pomoć jednorodnim obiteljima te se u cilju zaštite tih obitelji provode razne mjere .

“Na zahtjev jedno-rodnih obitelji neki dječji vrtići su postali cjelodnevni, Grad Poreč je osigurao plaćanje ljetnog programa, devestosatni ljetni kamp, prijevoz djece u ljetni kamp. Promijenili smo bodovanje statusa jedno-rodnih obitelji u svim važnim dokumenrima Grada Poreča koji reguliraju različite oblike pomoći, pa djeca ostvaruju prednost pri upisu u dječji vrtić, jaslice… Grad je osigurao i besplatnu pravnu zaštitu tim obiteljima“, pojasnila je Basanić-Čus.

Naglasila je kako je grad Poreč od svih gradova razvio najbolju suradnju lokalnih stručnjaka i lokalne politike.

“Očito smo imali dovoljno jake vizionare koji su „ zagrizili“ u taj projekt , ali i lokalne političare koji su prepoznali da su ljudi zajednici najvažniji“, zaključila je Basanić-Čus.

Voditelj projekta Zdravi grad Rijeka, Jadran Mandekić iz Gradske uprave je rekao kako je Politika zdravog starenja Grada Rijeke samo jedan segment toga projekta.

“Taj segment je prepoznat na hrvatskom i europskom nivou i time smo pokazali koliko je Rijeka inovativna“, rekao je Mandekić.

Dodao je kako je Rijeka 2009. godine bila među prvim gradovima u Europi koji je napravio Strategiju zdravog starenja, a to je strateški dokument koji je odredio daljnji razvoj Rijeke kao grada koji je pristupačan i prilagodljiv osobama starije dobi.

Naglasio je kako grad pruža brojne mogućnosti za starije osobe od socijalnog programa koji ima mjere za sprječavanje siromaštva starijih osoba, do klubova umirovljenika koje financira grad, gdje se osobe mogu baviti raznim aktivnostima.

“Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je i informatizaciju, digitalnu pismenost starijih osoba, a to je veliki projekt koji traje od 2005 godine. Uz standardne tečajeve informatike smo i opremili klubove umirovljenika informatičkom opremom i napravili web stranicu za starije osobe, ono što je značajno da te osobe na web stranicama mogu same kreirati sadržaje. To je prepoznala i Udruga gradova i Rijeka je dobila nagradu za to kao primjer dobre prakse, a Svjetska zdravstvena organizacija će taj primjer Rijeke uvrstiti u svoj priručnik Dvadeset koraka koji je namijenjen gradovima koji žele postati zdravi gradovi. To pokazuje koliko je Rijeka inovativna i jaka u području zdravog starenja“, zaključio je Mandekić.