Predstavljen zajednički projekt Hrvatske i Srbije za smanjenje rizika od poplava

Poplave se ne mogu spriječiti, ali se može iznaći tehnička rješenja i uspostaviti međunaroda suradnja kako bi se na bolji način odgovorilo na prirodne katastrofe, rečeno je u četvrtak na svečanom obilježavanju početka međunarodnog projekta Forret.

Ovaj projekt obuhvaća područje prekograničnog sliva Save, prirodnog poplavnog prostora Spačvansko-Moravičkih šuma smještenih u pograničnom prostoru Hrvatske i Srbije, a od posebnog je značaja za razvoj nacionalnog gospodarstva, održivo gospodarenje šumama, očuvanje vrsta te staništa biljnog i životinjskog svijeta.

Riječ je o projektu kojim se želi postići smanjenje rizika od poplava, unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima od poplava kroz uspostavu zajedničkog monitoringa i mjere zelene infrastrukture, kvalitetnije upravljanje šumama uz poboljšanje ekološkog stanja i očuvanja bioraznolikosti jedinstvenog područja, te stvaranje preduvjeta za nove projekte koji će osigurati očuvanje vrijednosti područja.

Partneri na projektu prekogranične šumske retencije za integrirano upravljanje rizicima od poplava, okolišem i šumama su Hrvatske vode, Javno vodoprivredno poduzeće ‘Vode Vojvodine’, Javno poduzeće ‘Vojvodinašume’ i WWF Adria. Vrijednost projekta je 1.62 milijuna eura, od toga se 85 posto financira iz Programa prekogranične suradnje Interreg- IPA Hrvatska-Srbija 2014-2020, a 15 posto iz sredstava projektnih partnera. Provedba projekta je započela 1. rujna 2017, a trajat će do 29. veljače 2020. godine.

Projektni partneri izrazili su zadovoljstvo pokretanjem projekta kojim će se iskoristiti prirodna poplavna područja za smanjenje vršnog vala. Uvjereni su da upravo ovaj projekt će onemogućiti da se ponove velike poplave iz 2014. godine kada je nima bilo pogođeno više od 2,5 milijuna ljudi, a evakuirano je s poplavljenih područja više od 100 tisuća ljudi te je materijalna šteta bila više od 2 milijarde eura.

Direktor Javno vodoprivrednog poduzeća ‘Vode Vojvodine’, Slavko Vrndžić, rekao je kako vodni režim Vojvodine karakterizira česta prevlaženost zemljišta, višak vode u zimskom i proljetnom periodu, nedostatak vode, suša u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.

“S proljeća se javljaju veliki valovi voda koji nas ugrožavaju poplavama. Takav vodni režim ima utjecaj na poljoprivredni i ekonomski potencijal te održiv razvoj ne samo Vojvodine, nego i cijele regije“, istaknuo je Vrndžić.

Spomenuo je kako je nužna zajednička suradnja za postizanje rješenja te Javno vodoprivredno poduzeće ‘Vode Vojvodine’ aktivno sudjeluje u projektima prekogranične suradnje. Naglasio je kako je svima zajednički cilj očuvanje vodnih i prirodnih resursa.

“Stručnost i iskustvo na ovom projektu garancija je uspjeha postavljenih ciljeva, stručnog upravljanja te izvršenja znanstvenih i operativnih zadataka“, poručio je Vrndžić.

Direktorica Javnog poduzeća ‘Vojvodinašume’, Marta Takač, je rekla kako su Moravičke šume najvrijednije šume u Vojvodini kad je u pitanju hrast lužnjak , a te šume bile su pogođene i velikim poplavama 2014. godine.

“U Moravičkim šumama je bila izuzetno teška situacija zbog velike količine vode. Nismo imali iskustva s tako velikim poplavama i suradnja s kolegama iz Hrvatske je pokazala da jedino na takva način se može učiniti da šteta bude što manja što se tiče stanovništa, ali i prirode s obje strane granice“, istaknula je Takač.

Branka Španiček iz WWF Adria je rekla kako se od projekta očekuje da će se pripremiti podloga za daljnu suradnju i implementaciju akcija te da će uslijediti novi projekti koji će omogućiti uspostavu šumske retencije koja će na prirodni način pomoći u obrani od poplava. Naglasila je kako samo tehničkim mjerama nije moguće odgovoriti na zahtjeve koje postavlja priroda u obrani od poplava.

“Moramo se okrenuti prirodi te razmišljati na prirodi prihvatljiv način,koristiti prirodne mjere obrane od poplava, a uspostavljanje šumske retencije definirivno spada u takve mjere“, zaključila je Španiček.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković je rekao kako je važnost projekta puno veća od njegovog ukupnog iznosa jer omogućuje platformu zajedničkog djelovanja stručnjaka iz područja vodnog gospodarstva, šumarstva i drugih stručnjaka koji se bave zaštitom prirode i okoliša.

“Ovaj projekt se nalazi na području Republike Hrvatske i Republike Srbije i buduća retencija mora biti zajednički osmišljena, dobro je da je suradnja višestruka jer samo tako se može upravljati vodama. Korist od ovog projekta je velika,jer ćemo dio velikih savskih voda moći otpustiti u područja spačvansko-moravičkih šuma i omogućiti da kad nije vrijeme iznimno velikih količina poplavnih voda da se otpuste određene količine voda i na taj način prihraniti zaobalje i šume koje u pojedinim dijelovima godine trpe zbog suše jer su se izmijenili okolišni uvjeti. Prirodu ćemo staviti u izvorno stanje, a istovremeno ćemo dati doprinos za smanjenje poplava u tom području“, istaknuo je Đuroković.

Međunarodni projekt je pohvalio i zamjenik načelnika Općine Gunja, Antonijo Marković, koja je 2014. godine pretprpjela velike štete od poplava.

“Kad možemo provodimo mjere koje su u našoj nadležnosti. Jedinice lokalne samouprave nemaju previše mogućnosti provođenja mjera,jer nemamo ljude niti tehnologiju i sve se svodi na ovakve projekte. Porojekt poput ovoga je pravo rješenje, a 2014. godine se pričalo o tome da je voda puštena u spačvanski bazen do puknuča nasipa ne bi došlo“, istaknuo je Marković.