Rusija želi da Jugoistočna Europa bude regija mira i stabilnosti

U organizaciji Centra za međunarodne studije, a pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, u ponedeljak, 14. svibnja, u prostorijama Libertas međunarodnog sveučilišta održan je drugi Zagreb forum “Rusija i euroatlantske integracije”.

Međunarodna znanstvena konferencija okupila je vrhunske stručnjake na području diplomacije i međunarodnih odnosa iz cijelog svijeta. U raspravi su sudionici stavili naglasak na važnost postizanja mira i stabilnosti na području Jugoistočne Europe, posebice u okviru odnosa Rusije i Zapada.

Predsjednik Centra za mirovne studije, profesor Radovan Vukadinović ocijenio je kako je ovakva konferencija dobrodošla kada su međunarodni odnosi zaoštreni i kada postoji malo kanala za komunikaciju. Uvjeren je kako ovakva konferencija omogućava sagledavanje problema, otvara mogućnosti razmjene mišljenja i omogućava uspostavljanje kontakata stručnjaka sa Zapada i iz Rusije.

“Stabilnost Jugoistočne Europe bitna je za mogućnost razvoja na tom području, bez stabilnosti teško da bi se Jugoistočna Europa mogla uspješno razvijati. Drugo je pitanje stabilnosti uz djelovanje vanjskih sila i onoga što nosi taj utjecaj koji može biti pozitivan i negativan“, istaknuo je profesor Vukadinović.

Dodao je kako treba onemogućiti stanje u kojem bi Jugoistočna Europa postala područje takmičenja velikih sila koje unosi nestabilnost Jugoistočne Europe.

“Rusija je danas toliko snažna zemlja da se bez nje ne može govoriti u međunarodnim relacijama. Rusija ima tradicionalni interes u Jugoistočnoj Europi. To je nešto što je bilo i u fokusu carske Rusije, komunističke, pa i danas Putinove Rusije. Radi se o području, gdje danas Rusija ima jedine saveznike u Europi, poput Srbije, Republike Srpske. To je područje u kojem Rusija djeluje putem kulturnih veza, religije te ono što je vrlo važno putem energije. Opskrba energijom ovog dijela Europe je nešto što Rusija može činiti bez problema i što otvara mogućnost i za druge akcije, investiranja te za stvaranje pozicija koje mogu imati političko značenje“, zaključio je profesor Vukadinović.

Na lošu situaciju na području Jugoistočne Europe upozorio je profesor James Seroka, s Auburn University, SAD. Naglasio je kako svaka zemlja u Jugoistočnoj Europi ima svoj problem kao što su sigurnost, ekonomski razvoj, ali i međusobni odnosi u regiji.

Veleposlanik Ruske Fedreacije u Republici Hrvatskoj, Anvar Azimov, rekao je kako je Rusija zainteresirana da Jugoistočna Europa bude regija mira, stabilnosti i sigurnosti.

“Idealno bi bilo kad bi područje Jugoistočne Europe bilo neutralno. S obzirom da neke od zemalja imaju euroatlantske aspiracije,mi to poštujemo i zajedno s Europskom unijom i s NATO-om želimo raditi na sigurnosti ove regije“, istaknuo je Azimov.

Smatra kako je došlo vrijeme da se organizira jedna konferencija na visokojh razini, gdje bi se razgovaralo i o izgradnji sigurnosti i suradnje u regiji, a po tom pitanju Hrvatska bi mogla pokrenuti inicijativu.

“Mi smo za suradnju, a na SAD-u i Europskoj uniji je da naprave sve kako bi se bolje surađivalo. Zemlje EU i SAD moraju odustati od rata sankcijama i krenuti prema putu suradnje. To je jedini mogući zajednički put kako bi se pridonijelo stabilnosti u regiji i svijetu“, rekao je ruski veleposlanik.

Naglasio je kako Rusija ima samo jedan geopolitički cilj u Jugoistočnoj Europi.

“Nije nam cilj da se borimo protiv SAD-a za utjecaj, nego da zajedničkim naporima osiguramo mir, stabilnost i sigurnost. Glavni naglasak u ovoj regiji je suradnja s svim akterima i razvoj bilateralnih odnosa s svakom od zemalja regije“, zaključio je veleposlanik Azimov.

Posebni savjetnik rektora Libertas sveučilišta i doajen diplomacije, Budimir Lončar, rekao je kako su problemi na području Jugoistočne Europe ozbiljni, ali je ipak prijeđen jedan teži put.

“Sve ono što je pred nama je komplicirano, ali nije neriješivo. Misilm da je ključno da se shvati da živimo u Europi, da smo svi orijentirani na ulazak u Europsku uniju, a neki su već ušli kao što su Slovenija i Hrvatska. To se treba shvatiti kao okvir, kao imperativ. Bitno je da međusobno povjerenje poraste, da se unutrašnji procesi osnaže, demokratske vrijednosti, a ono što je ključno za svako društvo vladavina prava“, rekao je Lončar.

Dodao je da Rusija i SAD mogu pridonijeti stabilnosti Jugoistočne Europe. Naglasio je kako je bitno da rivalstvo Rusije i SAD-a ne bude negativno, te da suradnja sa SAD-om ne bi trebala ograničavati suradnju tih zemalja s Rusijom kao i suradnja s Rusijom ne bi trebala biti kontraverzna za Zapad.

“Za jedno od najturbulentnijih regija Europe najvažnija je stabilnost. Ta sabilnost Jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana mogla bi se izjednačiti s pitanjem, pojmom integracija. Euroatlantske integracije jesu znak jednakosti prema stabilnosti“, poručio je Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj.

Dodao je kako je Crna Gora opredijeljena za dva strateška cilja, članstvo u NATO-u, koje je ostvareno prošle godine, i Europskoj uniji. Smatra da osim NATO-a i Europske unije koji su strateški ciljevi,među zemljama Jugoistočne Europe trebaju se sve više razvijati regionalne inicijative.

“Dijalog, suradnja i inicijative koje postoje na niovu regije mogu doprinijeti stabilnosti i sigurnosti Jugoistočne Europe. Bez stabilnosti i sigurnosti ovog područja nema niti ekonomskog napretka. Na tri stupa NATO-u, Europskoj uniji i reginoalnoj suradnji treba graditi perspektivu ovog prostora“, rekao je Vučinić.

Naglasio je kako Crna Gora još nije ušla u Europsku uniju, ali nada se će do 2025. godine biti ispunjene sve reforme i da će u tom periodu Crna Gora ući u Europsku uniju.

“Drago bi nam bilo da to bude tijekom presjedanja Hrvatske, ali to nije realno. Crna Gora će biti posvećena europskom cilju . NATO i Europska unija su dva puta koji ne bi trebali imati alternativu“, poručio je Vučinić. Naglasio je i kako globalna stabilnost ovisi o Rusiji i SAD-u, te je bitno da odnosi budu bolji, da se održavaju na nivou koji doprinosi stabilnosti dviju vodećih svjetskih sila, ali i cijelog svijeta i Europe.

Profesor s Sveučilišta u Skoplju, Nenad Marković, smatra da stabilnost Jugoistočne Europe osigurava članstvo u NATO-u.

“Stabilnost je vezana uz to da sve države budu u istom Savezu pod jednim krovom, kako to nije slučaj, predstoji nam dugi put da se to osigura“, rekao je Marković

Naglasio je kako glavni problem Makedonije je spor s Grčkom i rade se napori da se to konačno riješi.

“Republika Makedonija i druge države Balkana pokušavaju se voditi formulom , imamo NATO aspiracije, ali želimo i suradnju s Rusijom. U kontekstu globalnih promjena, to nije moguće. Stoga moramo biti mudri, moramo strateški razmišljati,jer radikalno isključivanje, ulaženje u konflikt s bilo kojom od tri aktera na međunarodnoj sceni, Rusijom, SAD-om i Europskom unijom ne donosi ništa dobro. Moramo imati zapadni smjer, kao što to ima Makedonija, ali moramo razumijeti i interese Rusije i SAD-a bez obzira što se događa između dvije sile“, zaključio je Marković.

Austrijski političar Hannes Swoboda je rekao kako je sigurnost Jugoistočne Rurope zajednički cilj i interes i SAD-a i Rusije.

Naglasio je kako Rusija pokušava privući neke zemlje, ali smatra da trebaju se priključiti Savezu radi cjelokupne sigurnosti i suradnje.

“Kad je riječ o postizanju sigurnosti u Jugoistočnoj Europi,Europska unija bi trebala tu biti predvodnica u smisli da pregovara s svakom zemljom pojedinačno , bila ona članica Europske unije ili ne kako bi se stvorio osjećaj sigurnosti. Zajednički interes zemalja Jugoistočne Europe i Europske unije je spriječiti Cyber terorizam, različite ekstremne skupine poput ISIL-a i u tome trebaju surađivati“, istaknuo je Swoboda.